Balet je scenska predstava koju čine isključivo igra, pokret i muzika.

  U razvoju baletske tehnike postoji nekoliko etapa:

• Komičan kraljičin balet - u vrijeme Katarine Mediči
• Melodramski balet - u doba Luja XIII
• Zlatno doba baleta, tzv. lilijevski balet - u vrijeme Luja XIV

    U početku su samo muškarci mogli igrati balet, sve do zlatnog doba baleta. Prva balerina koja je izašla na scenu je bila gospođica Lafoten, 1681. godine.

    Nagli uspon balet doživljava otvaranjem Kraljevske igračke akademije i Škole igranja pri Pariskoj operi. U ovom periodu utvrđena su pravila igre i usvojena francuska terminologija na svim svjetskim scenama.

    U vrijeme Luja XVI u Parizu se prikazuju baleti bez pjevanja i bez riječi, tzv. pantomima-baleti. Ova vrsta baleta se proširila i na ostale zemlje Evrope, od Italije do Rusije.

Romantični balet se razvio u XIX vijeku, a odlikuje ga igra u satenskim cipelicama na vrhovima prstiju. Osmišljena je i baletska suknjica od muslina, koja je omoguċavala slobodnije pokrete, a time i tehnički razvoj igre.

   XIX vijek su obilježili mnogi poznati baleti:

• Silfide
• Žizeli
• Kopelija i Silvija
• Labudovo jezero, Trnova ružica i Krcko Oraščiċ (Ščelkunčik), baleti Čajkovskog

     Krajem XIX vijeka formirana je ruska baletska trupa pod rukovodstvom čuvenog koreografa Sergeja Djagiljeva.

    Tu su igrala najveċa imena u baletskoj umjetnosti: Ana Pavlova, Karsavina, Nižinski i Fokin. Oni su njegovali klasični stil igre.

    Isidora Dankan je još jedno veliko ime u baletskoj umjetnosti. U vremenu u kom je živjela, njegovala je savremeni navin igre, inspirisana antičkom umjetnošċu.

    Muzika za balet je namijenjena solističkom ili grupnom igranju. Balet je veoma značajan u operama i operetama, ali je njegova uloga epizodna. To znači da je balet u operama epizoda koja se prepliċe i uklapa u tok radnje - Tanhojzer, ali u nekim operama balet nije povezan sa razvojem radnje - Travijata.



<< prethodna